Veselo, raspoloženo i dobronamerno društvance Vas poziva da nam se pridružite da zajedno delimo tajne, želje, iskustva, da se radujemo uspesima i neobavezno ćaskajmo u našem malom-velikom Maminom svetu!
Mamin Svet
Veselo, raspoloženo i dobronamerno društvance Vas poziva da nam se pridružite da zajedno delimo tajne, želje, iskustva, da se radujemo uspesima i neobavezno ćaskajmo u našem malom-velikom Maminom svetu!
Veselo, raspoloženo i dobronamerno društvance Vas poziva da nam se pridružite da zajedno delimo tajne, želje, iskustva, da se radujemo uspesima i neobavezno ćaskajmo u našem malom-velikom Maminom svetu!
Kako govore deca u Srbiji?
Alarmantno siromašan fond reči
Učenici osnovnih i srednjih škola u Srbiji imaju alarmantno siromašan fond reči! U konstrukciji njihovih rečenica najčešće se koriste reči i izrazi: brate, smaram se, mislim, ovaj, u fazonu, pali, ekstra... Profesorka srpskog jezika i saradnik Instituta za pedagoška istraživanja Jelena Stevanović kaže za "Press" da je nivo đačke govorno-jezičke kulture u značajnom padu.
Preliminarni rezultati istraživanja koje su uradili stručnjaci Instituta za pedagoška istraživanja, a koje govori o stepenu razvijenosti govorno-jezičke kulture kod učenika prvih razreda osnovnih škola u Srbiji, pokazuje da čak 45 odsto prvaka formuliše iskaze koristeći dve ili samo jednu reč, što nikako nije u skladu s normama predviđenim za njihov uzrast.
Do značajnog pada kulture izražavanja kod učenika, ističe sagovornica "Pressa", došlo je jer oni više ne čitaju ni obaveznu lektiru, sve manje pišu rukom, a vreme provode ispred kompjutera, televizora i uz mobilni telefon.
"Rezultati poslednjih istraživanja pokazuju da su rečenice kod učenika u osnovnim i srednjim školama izuzetno loše. Mnogo lošije nego kod generacija do devedesetih. Konstrukcija im je takva da liči na rečenice u engleskom jeziku, što je nedopustivo. Loša je i upotreba pravopisnih pravila", kaže Stevanovićeva.
U odeljenju sedmog razreda, u bilo kojoj osnovnoj školi u Srbiji, nije teško naći učenika koji će vam u poverenju reći: "Brate, ja nikada u životu nisam pročitao nijednu knjigu. Uzmem od sestre svesku, prepišem šta mi treba i gotovo. Nekada me profani provale, ali obično mi prođe fora."
Slično razmišlja i većina srednjoškolaca. Prema istraživanju Instituta za psihologiju, samo 8,4 odsto anketiranih srednjoškolaca redovno čita knjige, a njih 37,6 odsto nikada nije kročilo u biblioteku, u koju, kažu, "idu samo štreberi".
Rezultati prošlogodišnjeg istraživanja koje je sprovedeno u nekoliko gimnazija u Srbiji pokazuju da manje od polovine učenika srednjih škola ne čita lektiru, a da je više od 50 odsto srednjoškolaca ocenilo obaveznu lektiru kao nerealnu i prevaziđenu. Osnovcima pak uopšte nisu interesantna dela na kojima su odrastale generacije do devedesetih kao što su "Doživljaji Toma Sojera", "Orlovi rano lete", "Pop Ćira i pop Spira", i jednostavno ih ne čitaju.
"Ako bi se promenio sadržaj lektire, možda bih i počela da čitam. Šta mene briga za ljubavne jade Ane Karenjine? To me, bre, strašno smara", kaže za "Press" Jelena D., učenica drugog razreda Sedme beogradske gimnazije.
Zbog svega toga, učenički rečnik toliko je osiromašio da se njihova svakodnevna komunikacija svela na stalno ponavljanje nekoliko desetina
"Osiromašen rečnik je direktna posledica činjenice da nam đaci ne čitaju skoro ništa ili čitaju jako malo. To je vrlo zabrinjavajuće i za roditelje i za nastavnike. Situacija je toliko loša da bi naša preporuka bila da se u školama posveti posebna pažnja izražavanju učenika i njihovoj govorno-jezičkoj kulturi", kaže Stevanovićeva.
Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 19 dana Uto Apr 03, 2012 5:36 am
Kako pomoći stidljivom mališanu
Pon Apr 30, 2012 11:37 am od UN@
Stidljivost može da bude nasledna, deo dečje prirode, ali i samo faza u odrastanju, a istraživanja pokazuju da su najstidljiviji jedinci
Stidljivost psiholozi objašnjavaju kao kombinaciju straha, povučenosti i prividne (ne)zainteresovanosti za okolinu, a ova osobina može da bude deo …
Da li po vasem misljenju priručnici o odgajanju deteta zbunjuju roditelje?
Pon Apr 16, 2012 2:18 am od UN@
Većina trudnica čita roditeljske Biblije, u nadi da će tu pronaći smernice za najbolji mogući način vaspitanja i nege deteta...
Umesto da deluju ohrabrujući na majke, zbog previsokih standarda koje takvi priručnici postavljaju, žene se samo osećaju nedovoljno dobre, pokazala je studija. …
Ako je dete živahno, puno energije, u pokretu, brbljivo i radoznalo, to ne znači da je hiperaktivno i da ima poremećaj pažnje čiji naziv je ADHD (od engleskog “attention deficit hyperactivity disorder”). Ono je samo puno života i želi da “bude na sto mesta istovremeno”. Ali, ako ga …
Emocionalno zlostavljanje je veoma teško precizno definisati. Postoje brojni oblici ponašanja po kojima se ova vrsta zlostavljanja može prepoznati, kao i brojni načini na koje žrtva može reagovati. Prepoznavanje je dodatno otežano mogućnošću da se …
Pregledom literature o roditeljstvu može se uočiti da se osećanja spominju, ali im se ne pridaje naročit značaj. Naglasak se stavlja, u znatno većoj meri ili gotovo isključivo na ponašanje. Pošto su osećanja osnova ponašanja dece, novije studije ističu da je važno da ih prepoznamo, …
Sve informacije i saveti na http://maminsvet.goodoolz.com/ služe isključivo u edukativne svrhe. Sadržaj web portala nije zamena za lekarske preglede i dijagnoze. Ukoliko brinete za svoje i zdravljesvoje bebe, preporučujemo Vam da se obavezno konsultujte sa svojim lekarom.