Mamin Svet
Veselo, raspoloženo i dobronamerno društvance Vas poziva da nam se pridružite da zajedno delimo tajne, želje, iskustva, da se radujemo uspesima i neobavezno ćaskajmo u našem malom-velikom Maminom svetu!
Mamin Svet
Veselo, raspoloženo i dobronamerno društvance Vas poziva da nam se pridružite da zajedno delimo tajne, želje, iskustva, da se radujemo uspesima i neobavezno ćaskajmo u našem malom-velikom Maminom svetu!

Mamin Svet

Forum za mame, tate i njihove unikate :)
 
Veselo, raspoloženo i dobronamerno društvance Vas poziva da nam se pridružite da zajedno delimo tajne, želje, iskustva, da se radujemo uspesima i neobavezno ćaskajmo u našem malom-velikom Maminom svetu!

 

  Epilepsija i trudnca

Ići dole 
AutorPoruka
UN@
Admin
UN@


Broj poruka : 960
Points : 24356
Reputation : 0
Datum upisa : 18.01.2012
Godina : 35

 Epilepsija i trudnca Empty
PočaljiNaslov: Epilepsija i trudnca    Epilepsija i trudnca EmptySre Apr 11, 2012 8:14 pm

Postupak za smanjenja rizika od rađanja deteta sa malformacijama, anomalijama ili usporenim razvojem
Smanjenje rizika od rađanja oštećeog deteta može da se svede na 1) primarnu prevenciju kojoj je cilj da smanji pojavu oštećenja ploda pre začeća i da potom obezbedi rađanje zdravog deteta, i na 2) sekundarnu prevenciju čiji je cilj da se rano prepozna postojanje malformacije i obavi terapijski pobačaj u što ranijoj trudnoći.

1. Primarna prevencija. Primarna prevencija obuhvata 1) savetovanje bolesnice sa epilepsijom pre začeća o postojećim rizicima i potrebnim postupcima koji treba da se obave pre i za vreme trudnoće i porođaja, 2) optimizovanje antiepileptičke terapije pre začeća, 3) primenu folne kiseline pre začeća i tokom prvih meseci trudnoće, 4) primenu vitamina K pri kraju trudnoću i 5) psihološku podršku, pažljivi nadzor nad trudnicom i saradnju sa akušerom i svim ostalim osobama zaduženim za dobar ishod trudnoće.

Najpotpuniji kontakt sa ženom koja ima epilepsiju po pitanju epilepsije ima neurolog koji je
kontroliše, te je najefikasnije da joj većinu informacija upravo on prenese. Savetovanje žena sa epilepsijom u generativnom periodu o mogućim reproduktivnim problemima je izuzetno važno jer su samo preventivni postupci efikasni. Žene sa epilepsijom treba upoznati sa potencijalnim problemom što ranije posle uvođenja antiepileptičkih lekova. Optimalno je da se to obavi onda kada žena i njen partner zažele da planiraju trudnoću. Potencijalna trudnica treba da zna da je trudnoća žene sa epilepsijom visoko rizična i da su komplikacije trudnoće, komplikacije sa porodom i pogoršanje epilepsije mogući ishodi ali da se dešavaju kod manjine trudnica. Istovremeno treba objasniti da optimizacija terapije pre začeća sa najmanjom dozom najefikasnijeg sigurnog leka, primena folne kiseline pre začeća, primena vitamina K pri kraju trudnoće, normalna ishrana i normalan život tokom trudnoće bitno smanjuju rizik od nepovoljnog ishoda. Vrlo je važno da trudnica shvata da se organogeneza završava u 12. nedelji trudnoće, a da se rascep nervne cevi javlja samo između 23. i 28. dana od začeća, što nalaže da se sa primenom folne kiseline krene pre začeća. U praksi to znači da sa primenom folne kiseline treba da se počne onda kada žena bude upražnjavala seksualne odnose bez primene metoda kontracepcije. Većina trudnica i njihovih partnera je uznemirena zbog mogućnosti da se epilepsija nasleđuje o čemu treba dati adekvatan savet, pa je neophodno da lekar poseduje i specifična znanja o nasleđivanju pojedinih epileptičkih sindroma.
U praksi je situacija, na žalost, drugačija. Najmanje 50% trudnoća žena u opštoj populaciji je neplanirano, a nema podataka da su žene sa epilepsijom po tom pitanju u prednosti. U trenutku kada većina žena sa epilepsijom postanu svesne da su trudne proces organogeneze je već pri kraju, a fetus uveliko formiran, tako da od izmene lekova i primene preventivnih postupaka nema koristi. Postupak savetovanja ima za cilj da se upravo ovaj scenario ne desi, već da se broj žena koje planiraju trudnoću poveća kako bi se preventivni postupci započeli u jedinom periodu kada su efikasni, a to je pre začeća.
Obzirom da je sa svim antiepileptičkim lekovima opisana udruženost malformacija i da verovatno svi imaju teratogeni potencijal, izbor se sužava izbegavanjem upotrebe najteratogenijih lekova (valproati, fenobarbiton, fenitoin, svi lekovi u politerapiji) kad god je to moguće. Optimalno je da se trudnice leče jednim (monoterapija) najefikasnijim i najmanje teratogenim lekom koji dobro podnose. Lek se primenjuje u najnižoj dnevnoj dozi, podeljenoj u više pojedinačnih porcija.
Prema sada dostupnim podacima, najrazumnije je da se valproati izbegavaju u trudnoći, pogotovo ukoliko je za uspeh terapije neophodno da se primeni doza veća od 1000 mg. Ukoliko je valproat ipak neophodan, doza treba da je minimalna i podeljena u više pojedinačnih dnevnih porcija. Pri izboru lekova, dobro poznati lekovi imaju prednost nad novijim lekovima kojima ceo spektar neželjenih dejstava još uvek nije poznat. Ipak, lamotrigin može da zameni valproate u većini indikacja sa sličnom efikasnošću, a koliko je za sada poznato, sa značajno manjom učestalošću teratogenih dejstava.
Preporuka je da svaka trudnica sa epielpsijom koja je na terapiji antiepilepticima redovno uzima dodatnih 0,4 mg folne kiseline, pre začeća i tokom cele trudnoće, ali da doza ne prelazi 1 mg dnevno.


2. Sekundarna prevencija. Sprovedena od strane kvalifikovanog ginekologa-akušera, prenatalna dijagnostika može da identifikuje većinu fetusa sa malformacijama ukoliko obuhvati uz uobičajene i 3 specifična postupka: 1) kvalitetno obavljen ehosonografski pregled ("anatomski" ultrazvuk), 2) određivanje alfa-fetoproteina u plazmi i 3) određivanje alfa-fetoproteina u amnionskoj tečnosti.
Ehosonografski pregled je od najvećeg značaja u dijagnostici malformacija. Kvalitetno urađen ehosonografski pregled (transabdominalni i transvaginalni) od strane kvalifikovane i iskusne osobe ima senzitivnost i specifičnost od preko 95%. Pouzdano prepoznavanje malformacije ima neprocenjivu vrednost i nadmašuje svaki materijalni izdatak koji se u tom cilju utroši. Alfa-fetoprotein je karakterističan marker razvoja nervnog sistema, ali se njegova koncentracija u amnionskoj tečnosti značajno smanjuje posle zatvaranja nervne cevi između 23. i 28. dana posle začeća. Ukoliko je koncentracija alfa-fetoproteina u amnionskoj tečnosti i dalje povišena to znači da nervna cev nije zatvorena i da vrlo verovatno postoji njena malformacija. Iz amnionske tečnosti alfa-fetoprotein prelazi i u krvotok. Može da se detektuje u povećanoj koncentraciji kod većine trudnica čiji fetusi imaju malformaciju nervne cevi. Alfa-fetoprotein ne pomaže u dijagnostici malformacija na drugim organima Određivanje alfa-fetoproteina u 16. nedelji u plazmi majke je jednostavan i jeftin postupak koji može da doprinese pouzdanijem dijagnostikovanju malformacija. Normalan nivo alfa-fetoproteina u serumu majke i normalan anatomski ultrazvuk urađen od strane kompetentne osobe praktično isključuju postojanje malformacije fetusa.
Poslednja mera koja može da spreči rađanje deteta sa malformacijom je izvođenje medicinskog
abortusa. Neophodno je da se bolesnica na prigodan način unapred upozna i sa ovom tragičnom mogućnošću, koja je ipak manje tragična od rođenja detea sa malformacijom koja mu omogućava samo patnju i bol. Abortus posle 12. nedelje je komplikovana i po život i zdravlje trudnice opasna procedura i obavlja se od strane kvalifikovanog ginekologa-akušera.


Lečenje napada uoči ili tokom porođaja
Oko 1-2% trudnica sa epilepsijom imaju generalizovane toničko-kloničke napade tokom porođaja, a još oko 1-2% ih dobiju tokom prvih 24 časova posle porođaja. Napadi u ovom periodu nose mnoštvo opasnosti, problema i komplikacija. Da bi se rizik od ovih napada smanjio, potrebno je da kontrola napada u III trimestru trudnoće bude optimalna, što znači da doza i vrsta lekova u slučaju potrebe mogu da se koriguju. Najbolja zaštita se postiže redovnom i optimalnom antiepileptičkom terapijom uoči, tokom i neposredno posle porođaja. Ukoliko postoji izražen strah kod trudnice od napada ili je to očekivano na osnovu prethodnih trudnoća, primena a u dozi od 10-20 mg dnevno tokom nekoliko dana pre i tokom planiranog porođaja bitno smanjuje verovatnoću pojave napada. Primena klobazama, kao i drugih benzodiazepina može da dovede do mlitavosti i pospanosti kod novorođenčeta. Ukoliko posle napada trudnica zaostane u dužem bessvesnom stanju, lekovi mogu da se primenjuju preko nazogastrične sonde, intramuskularnim ili intravenskim putem. Većina trudnica sa epilepsijom može da se porodi vaginalnim putem. Bolesnice koje imaju učestale konvulzivne napade ili imaju anamnezu o ranijem epileptičkom statusu je najbolje poroditi carskim rezom u opštoj anesteziji, uz redovnu primenu uobičajene terapije.
Nazad na vrh Ići dole
https://maminsvet.forumsr.com
UN@
Admin
UN@


Broj poruka : 960
Points : 24356
Reputation : 0
Datum upisa : 18.01.2012
Godina : 35

 Epilepsija i trudnca Empty
PočaljiNaslov: Re: Epilepsija i trudnca    Epilepsija i trudnca EmptySre Apr 11, 2012 8:16 pm


Uticaj epilepsije i antiepileptičkih lekova na plod

Strah od pojave malformacije ploda usled teratogenog dejstva lekova uzetih tokom trudnoće potiče iz perioda prve prepoznate epidemije teških malformacija dece nastalih usled izlaganja trudnica talidomidu. Između 1958. i 1961. godine rođeno je oko 10.000 dece sa teškim malformacijma ekstremiteta jer su trudnice zbog beznačajnih indikacija uzimale "bezopasne" lekove za opuštanje i bolje spavanje koji su pored ostalog sadržavali i talidomid. Primena antiepileptika povećava rizik da se plod nenormalno razvija. Rizik obuhvata rođenje deteta sa malom telesnom težinom, prisutnim malformacijama ili anomalijama. Poseban problem je sporiji postnatalni psiho-motorni razvoj i slabiji uspeh u školi dece koje su "in utero" bila izložena antiepileptičkim lekovima.

Rađanje deteta sa malformacijama je, izgleda, neizbežan događaj u čovekovom postojanju. Uzrok
poremećaja je multifaktorijalan. Malformacije su retko posledica primene antiepileptičkih lekova, a mnogi češće drugih činilaca. U registru svih malformacija iz velikog međunarodnog registra MADRE, samo 299 od 8005 malformacija (3,7%) je povezano sa primenom antiepileptičkih lekova. Epidemiološki podaci i mehanizmi nastanka nekih malformacije su u poslednje vreme delom razjašnjeni a utvrđeni su postupci za njihovu prevenciju. Takve malformacije su rascepi nervne cevi, čija pojava velikim delom može da se spreči preventivnom primenom folne kiseline. Najčešće malformacije iz ove grupe su spina bifida aperta i anencefalus.
Primena antiepileptičkih lekova je jedan od razloga za pojavu poremećenog razvoj ploda. Veća učestalost malformacija kod dece žena koja su za vreme trudnoće imala velike epileptičke napade može da predstavlja i uticaj većeg broja ili veće doze lekova koje ove trudnice upravo zbog neregulisanih napada primaju. Pri monoterapiji učestalost malformacija je 4-8% (u opštoj populaciji trudnica: 2-4%). Vrednosti rastu sa povećavanjem broja i doze antiepileptika. Osnovne malformacije su rascepi nervne cevi, usana i nepca, srčane i urogenitalne mane, dok anomalije najčešće obuhvataju hipoplaziju falangi i izmenu građe lica, što se većim delompopravlja tokom rasta.
U opštoj populaciji trudnica malformacije se javljaju kod 2-3% dece. Učestalost rođenja dece sa malformacijama je 2,5-3 puta veći kod trudnica sa epilepsijom na monoterapiji u poređenju sa zdravim trudnicama i iznosi u proseku 4-6%. Pri politerapiji učestalost teratogenog efekta višestruko raste.

Nazad na vrh Ići dole
https://maminsvet.forumsr.com
UN@
Admin
UN@


Broj poruka : 960
Points : 24356
Reputation : 0
Datum upisa : 18.01.2012
Godina : 35

 Epilepsija i trudnca Empty
PočaljiNaslov: Re: Epilepsija i trudnca    Epilepsija i trudnca EmptySre Apr 11, 2012 8:20 pm

Žene sa epilepsijom čine značajan broj trudnica. Među 200 do 250 trudnica 1 boluje od epilepsije ili, drugim rečima, čine ukupno 0,33-0,5% svih trudnica. Od svih žena sa epilepsijom, 13% imaju prvi napad tokom trudnoće, od kojih čak 40% imaju napade samo tokom trudnoće. Sa druge strane, epileptički status (stanje u kojem se epileptični napadi ponavljaju bez dolaska svesti između njih) predstavlja deo kliničke slike eklampsije, kao jedne od najtežih komplikacija trudnoće.

Bez obzira na sva znanja i predrasude, najmanje 90% trudnica sa epilepsijom bez bilo kakvih problema iznesu svoju trudnoću. Plan za lečenje trudnice sa epilepsijom mora da obuhvati razmatranje svih prednosti i rizika koji mogu da nastanu. To se posebno odnosi na primenu antiepileptičkih lekova tokom trudnoće, obzirom da potencijalni rizik za oštećenje embriona ili fetusa uz primenu lekova mora da se odmeri u odnosu na rizik po majku ukoliko se lekovi uopše ne primene. U mnogim slučajevima bolesnice postaju svesne da su trudne tek posle više nedelja od začeća, a za to vreme su izložene bilo uticaju antiepileptičkih lekova bilo štetnom uticaju epileptičkih napada.


Uticaj trudnoće na epilepsiju
Tokom trudnoće se dešavaju jedinstvene promene u životu i organizmu žene koje mogu da utiču na izmenu učestalosti napada. Psihosocijalni status je izmenjen i bilo da je povoljan ili nepovoljan nameće mnoštvo novih obaveza i briga. Najvažnija je briga za budući porod, zbog čega mnoge trudnice smanjuju dozu ili prekidaju sa uzimanjem lekova. Psihološki stresovi su česti i praćeni su hiperventilacijom (ubrzanim disanjem) i nedovoljnim spavanjem. Hormonske promene su nagle i veće nego u bilo kom drugom periodu života. Farmakokinetika (apsorpscija, metabolizam i eliminacija) većine lekova bitno je izmenjena. Sve to zajedno može bitno da utiče na epilepsiju trudnice. U jednoj opsežnoj analizi do sada objavljenih studija zaključeno je da je kod 24% trudnica kontrola napada pogoršana, kod 22% poboljšana, dok kod većine od 54% promena nije bilo. Najčešće pogoršanje epilepsije imaju bolesnice sa terapijski refraktornom epilepsijom (kod onih čija je epilepsija bila neregulisana i pre trudnoće). Na sreću, nema pokazatelja da je učestalost epileptičkog statusa veća tokom trudnoće nego van nje. Najčešći razlozi za pogoršanje kontrole napada su neredovno uzimanje lekova (strah trudnice od teratogenog efekta) i poremećene apsorpcija i distribucija lekova.

Uticaj epilepsije na trudnoću i porođaj
Epileptički napadi sa svoje strane remete trudnoću. Ukoliko se jave, veliki napadi u trudnoći povećavaju rizik od komplikacija. Trudnica sa epilepsijom i nepotpuno kontrolisanim napadima ima dvostruko veći rizik od lošeg ishoda trudnoće nego trudnica bez epilepsije. Mortalitet trudnih žena sa epilepsijom je povećan. Tokom dvogodišnje studije u Velikoj Britaniji je 20 od 260 trudnica (7,7%) sa terapijski refraktarnom epilepsijom umrlo, a uzrok smrti je kod većine bio u vezi sa generalizovanim toničko-kloničkim napadom ili epileptičkim statusom. Komplikacije trudnoće, kao što su toksemija, preeklampsija, placentalno krvavljenje ili prevremeni porođaj su češći do 3 puta i javljaju se kod 9-11% trudnica sa epilepsijom.
Napad koji uzrokuje pad u trudnoći može da dovede do povrede stomaka a time i ploda trudnice. Učestalost malformacija ploda kod trudnica koje za vreme trudnoće imaju velike epileptičke
napade je 8,6%, a kod trudnica sa epilepsijom koje ga nemaju 1,6%, tj. rizik je povećan 5,4 puta ukoliko trudnica ima napade tokom trudnoće. Sa druge strane, ukoliko je epilepsija dobro
kontrolisana, komplikacije trudnoće i njen ishod se ne razlikuju značajno u odnosu na trudnice
bez epilepsije. Dobra kontrola napada je stoga važan zadatak tokom trudnoće. Kao i kod bolesnica sa epilepsijom koje nisu trudne, primena antiepileptičkih lekova bitno smanjuje mogućnost pojave napada i kod bolesnica u trudnoći. Trudnice koje su dobro podnosile antiepileptičke lekove pre trudnoće dobro ih podnose i u trudnoći.
Obzirom, sa jedne strane na dobru podnošljivost, a sa druge na veliki rizik po plod i majku ukoliko se javi veliki napad, lečenje antiepileptičkim lekovima bolesnica sa epilepsijom u trudnoći je neophodno, uprkos rizicima od teratogenog uticaja lekova. Ukoliko se epilepsija pojavi tokom trudnoće i zahteva lečenje, principi uvođenja terapije su isti kao i van trudnoće, tj. uvodi se jedan lek u najmanjim dozama, koje se postepeno i sporo povećavaju u malim porcijama.

Nazad na vrh Ići dole
https://maminsvet.forumsr.com
Sponsored content





 Epilepsija i trudnca Empty
PočaljiNaslov: Re: Epilepsija i trudnca    Epilepsija i trudnca Empty

Nazad na vrh Ići dole
 
Epilepsija i trudnca
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
Mamin Svet :: POSTAĆU MAMA :) :: Neugodnosti u trudnoći-
Skoči na:  
Sve informacije i saveti na http://maminsvet.goodoolz.com/ služe isključivo u edukativne svrhe. Sadržaj web portala nije zamena za lekarske preglede i dijagnoze. Ukoliko brinete za svoje i zdravljesvoje bebe, preporučujemo Vam da se obavezno konsultujte sa svojim lekarom.